Zapadni obronci „Svrljiških planina“ uglavnom su krečnjačkog porekla. Južne i jugozapadne strane su pod žbunjem i niskim drvećem dok na severnim stranama i u nepristupačnim klisurama ima visokog drveća.
Neplanskom sečom u ranijem periodu došlo je do ogoljavanja znatnih površina, koje erozija nakon 60-70 godina pretvara u kamenu pustinju. Sloj zemlje je veoma tanak a ispod površine se nalaze krečnjačke stene koje otežavaju sadnju i rast krupnijeg drveća.
U zavisnosti od raspoloživih sadnica, sa volonterima realizujemo povremeno plansku sadnju drveća, posebno na proplancima gde će ono imati i dodatnu – estetsku funkciju.